Kulturna baština
Tragovi u vremenu
Naša je priča burna i dinamična, skrojena od tragova brojnih naroda i kultura. Tradicija živi u nama, na ulicama i trgovima, u muzejima i galerijama, prekrasnim građevinama i malenim skrivenim kapelicama. Od davnina je ovaj kraj prepoznat kao utočište brojnim velikanima i mjesto na kojem su stvarane priče koje i danas imaju velik značaj.
Ovo je dom jednoga od najstarijih europskih pravnih dokumenata, Vinodolskog zakona iz 1288. godine. Tragove u vremenu ostavili su i ostaci velike keramičarske radionice iz rimskog doba „Ad Turres“ u Crikvenici te kašteli i utvrde iz vladavina moćnih knezova Frankopana. Ovdje je odrastao najveći svjetski renesansni minijaturist Juraj Julije Klović. Braća Ivan i Josip Skomerža svjetski su poznati inovatori ribolovnih alata, a Crikvenica je početkom 20. stoljeća bila jedno od vodećih ribarskih središta Jadrana.
I na kraju, svakako ne treba propustiti mesopusne običaje. Svaki komadić bogate kulturne baštine stvara neopisiv mozaik u turističkoj ponudi ovog kraja i poziva vas da ga istražite.
Crikvenica
Na česta pitanja o tome što se može ili treba vidjeti u Crikvenici, uz sunce i more, zabavne sportske aktivnosti i brojna događanja, odgovaramo da nikako ne treba propustiti bogate kulturno-povijesne ljepote – kamene crkve i kapelice svih veličina, muzej grada s očuvanim arheološkim, prirodoslovnim, kulturno-povijesnim i ribarskim zbirkama te galeriju koja živopisno predstavlja radove brojnih umjetnika. Tu su i meteorološka stanica, arheološko nalazište „Ad Turres“ s ostacima jedinstvene amfore s ravnim dnom (amfora tip „Crikvenica“) i brončani kip „Ribar“ autora Zvonka Cara posvećen bogatoj ribarskoj povijesti. Na brdu iznad Crikvenice nalazi se slikovito, zanimljivo i pomalo neotkriveno naselje Kotor koje još uvijek čuva ostatke šest crkvi.
Novi Vinodolski
Novi Vinodolski već stoljećima čuva najstariji hrvatski zakonski spomenik pisan glagoljicom koji je ostavio velik trag u hrvatskoj povijesti i predstavlja neiscrpno vrelo podataka o životu, organizaciji i stupnju društvenog razvoja krajem 13. stoljeća. Novi Vinodolski istinska je meka kulturno-povijesnog nasljeđa. Ljubitelje utvrda i ostataka povijesnih građevina oduševit će zidine rimske utvrde „Lopsica“, ostaci samostana fratara Pavlina te frankopanski kaštel s kulom. Za ljubitelje sakralne baštine tu su Stolna crkva sv. Filipa i Jakova, Crkvica sv. Trojice i sv. Marina na istoimenom otočiću te Staklena kapelica. Vrijeme možete provesti istražujući kuću braće Mažuranić, čitaonicu i knjižnicu iz 1845., Narodni muzej i Gradsku galeriju „Turnac“.
Vinodol
Nekad poznat kao Vallis vineariae, ukorijenjen je u dalekoj prošlosti. Rimljani su u 2. stoljeću prije Krista sagradili utvrdu Badanj i cestu prema Dalmaciji. Knezovi Zrinski i Frankopani ostavili su svoj trag u kulturno-povijesnoj baštini ovog kraja. Na području današnjeg Vinodola nalaze se tri od devet kaštela – Bribir, Grižane i Drivenik.
Povijesna ostavština uključuje brojne crkve, kapelice i gradine, a tu je i starohrvatska nekropola Stranče iz 8. – 11. stoljeća. Zanimljivi su i ostaci brojnih vrela i perila koji su u prošlosti bili važan izvor života stanovnika Vinodola, a od kojih je 16 nedavno uređeno i obnovljeno. Ljubitelji umjetnosti svakako će posjetiti Kuću Klović, muzejsku zbirku posvećenu renesansnom minijaturistu Jurju Juliju Kloviću.
